Jedinstven spoj prirode, kulture i kulinarstva, moguće je pronaći u prekrasnoj Lici. Lika je smještena unutar visokog planinskog okvira kojeg čine Velebit, Velika i Mala Kapela i Plješivica. Ličko-senjska županija prostorno je najveća hrvatska županija, ali i najrjeđe naseljena. Najveći lički grad je Gospić koji predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, a ujedno je i administrativno središte županije. Lika je posebno poznata po svojoj klimi zbog hladnih i dugih zima uz veliku promijenjivost padalina te vrućih i sušnih ljeta. Upravo je ova zdrava klima omogućila nastanak netaknute prirode i bogatih lovišta koji su uvijek idealno rješenje za ugodan odmor i bijeg od svakodnevne užurbanosti kao i razlog za ponovni dolazak.

Iako je Lika osim svojeg geografskog položaja poznata i po svojoj povijesti zbog utjecaja mnogih kultura posebice turske i austro-ugarske, klimatske karakteristike definirale su ličku kuhinju koja je poznata po težoj i masnoj hrani zbog dugih i oštrih zima. Upravo su ovakvi teži uvjeti za rad na poljima i imanjima razlog zašto su Ličani tako jaki i kršni te spremni na sve izazove. Uz to, jako su dobri domaćini na čijem ćete stolu pronaći delicije od najboljih domaćih sastojaka. Za početak, Ličani će uvijek ponuditi domaći kruh od pšeničnog i ječmenog brašna uz sušeno svinjsko meso i delicije poput poznatog ličkog pršuta, slanine, raznih kobasica i čvaraka, ali i sušenog mesa divljači i ovčetine. Neizostavan je i lički sir, naročito svježi škripavac (polutvrdi kravlji sir od obranog mlijeka).

Zbog razvijenog stočarstva, lička kuhinja obiluje vrhunskim mliječnim proizvodima posebice raznim varijacijama mlijeka, maslacem, vrhnjem i sirom. Škripavac se također koristi u pripremi tradicionalnog kolača presnaca, a osim ovog specijaliteta može se kušati i ukusna cicvara napravljene od kuhanih žganaca na mlijeku i maslacu te poznata lička basa koja se priprema tako da se bere skorup – kožica na kuhanom mlijeku. „Užina“ kod Ličana ima posebno zančenje te ju nikako ne bi trebalo preskočiti. Domaća šljivovica početak je slasne gozbe koja će zasigurno otvoriti apetit ali i stvoriti ugodnu atmosferu dok se na ražnju okreće sočna lička janjetina.

Brojne rijeke i priroda koja ih okružuje omogućile su riječni ribolov koji obogaćuje ličku kuhinju, a među najpoznatijim ribama zasigurno je pastrva iz rijeke Gacke od koje se danas poslužuje čak i kavijar. Ličku kuhinju čine 3 glavna sastojka a to su: krumpir, grah i zelje. Krumpir je daleko najpoznatiji, a ličke pole nezaobilazan su dio svake gozbe. Riječ je o vjerojatno najjednostavnijem jelu čija priprema zaista ne iziskuje zahtjevne kulinarske vještine. Pole se pripremaju naročito tijekom hladnih zimskih dana.

Žitarice također zauzimaju posebno mjesto na kulinarskom repertoaru te se od njih pripremaju palenta i uvijek domaći kruh. Kao odličan sezonski prilog jelima, Ličani pripremaju razne gljive poput pečurki, vrganja ili lisičarki koje pronalaze u prostranim šumama.

Svaka lička gozba završava slasticama koje su u pravilu jednostavne. Bitno je da su sastojci koji se koriste domaći, poput domaćeg mlijeka, jaja i brašna koji se posebno koriste za pripremu uštipaka. Osim uštipaka, Ličani pripremaju razne slastice od sezonskog voća ili od džemova i marmelada. Kako god bilo, ekološki raj Lika predstavlja još nedovoljno iskorišteno područje, a nedirnuta priroda i bogata gastronomska ponuda čine Liku nezaobilaznom destinacijom.